Nemarnost, nepoznavanje pravila ili nepoštovanje propisa najčešći su uzroci nesreća u kojima učestvuju biciklisti. Novi zakon o saobraćaju će i u ovoj oblasti uvesti red.
Biciklisti inače kod nas spadaju u najranjivije učesnike u saobraćaju. Nezaštićeniji su i od motociklista budući da su retki oni koji nose bilo kakvu zaštitnu opremu. S druge strane, koliko god se nemarno odnosili prema pravilima i obavezama koje kao učesnici u saobraćaju imaju, ni vozači četvorotočkaša nisu pažljiviji prema biciklistima.
- Na prvom mestu biciklisti bi morali znati da za njih važe ista saobraćajna pravila kao i za sve ostale. Kod nekih, mahom zbog neznanja, ova svest ne postoji dok drugi pravila krše svesno smatrajući da će, ukoliko do nesreće dođe, stradati samo oni „slabiji“ i nezaštićeniji. Nažalost, često se događa da prilikom ovih nesreća stradaju i drugi učesnici u saobraćaju, počev od pešaka do vozača automobila.
Klasičan primer greške koju biciklisti često prave jeste ne vođenje računa prilikom isključenja sa puta ulevo. Tada ne obraćaju pažnju da li ih neko pretiče ili obilazi, misle da je dovoljno dati signal rukom, što predstavlja samo nameru koja nikako nije važnija od drugih saobraćajnih pravila – kaže za “Blic nedelje” Damir Okanović, direktor Komiteta za bezbednost saobraćaja.
Greške, naravno, ne prave samo biciklisti. Vozači automobila se uglavnom rukovode zakonom jačeg, i tako često ne paze na obavezno propisano odstojanje, što može rezultirati fatalnim ishodom.
- Automobilisti ne primećuju bicikliste kao učesnike u saobraćaju. Edukacija i jednih i drugih je neophodna. Imamo i veliki broj biciklističkih staza, na primer, na Novom Beogradu koje se takoreći ne koriste jer nema dovoljno biciklista, dok ih u starom delu grada ima, ali staze ne postoje – smatra Mirko Radovanac, predsednik udruženja „Jugo cikling kampanja“.
Veliki problem predstavlja i kažnjavanje biciklista zbog nepoštovanja saobraćajnih propisa. Jedan od razloga je i to što ne poseduju vozačku dozvolu pa se samim tim ne može ni zabraniti učestvovanje u saobraćaju ukoliko se drastično ogreše o propise. Međutim, novi zakon bi trebalo da uvede red i u ovu oblast.
- Važeći saobraćajni zakon je napisan 1982. godine i daleko je od savremenog. Njime nije propisano nošenje zaštitne opreme, što će novi ispraviti. Biciklisti će ubuduće biti obavezni da nose i svetlobojni (fluorescentni) prsluk i zaštitnu opremu.
Plan obuke još nije obelodanjeni, ali bi vozači automobila trebalo da vode više računa o biciklistima. Posebno je važno držanje propisanog odstojanja i opreznost kada su u blizini najmlađi biciklisti – zaključuje Okanović.
Autor: a. rodić
Izvor: Blic
Popularity: 15% [?]














December 18th, 2009 at 2:38 pm
20. Posebne odredbe o saobraćaju bicikala, mopeda, tricikala,
četvorocikala i motocikala
Član 91.
Vozač i putnik motocikla, mopeda, tricikla i četvorocikla moraju za vreme
vožnje nositi na glavi zakopčanu homologovanu zaštitnu kacigu, na način propisan
deklaracijom proizvođača kacige.
Zasto se u novom zakonu ne spominje kaciga za bicikliste, kao sto vidite u gore navedenom tekstu iz zakona o saobracaju nigde se ne spominje kaciga za bicikliste molim za pojasnjenje, jel to neko namerno izostavio ili je ovo konacna verzija.