Mali oglasi po kategorijama : polovni automobili Automobili auto oglasi besplatni auto oglasi Motorcikli polovni automobili Teretna vozila polovni automobili Autobusi 
LOG IN   |   REGISTRACIJA   |   UNOS OGLASA   |   NAJNOVIJI OGLASI   |   PREGLED SLIKA   |   PRVA STRANICA
Auto oglasi - renault clio 1.5 dci 2006 - Oprema
- Branici u boji auta- Servo volan- Multifunkcionalni volan- Daljinsko zakljuèavanje- Putni raèunar- Sedišta podesiva po visini- Radio CD

renault clio 1.5 dci 2006
Cena: 4500 €
Oglas unet: 17.05.2012.

Auto oglasi - renault clio 1.5 dci 2007 - Oprema
- Branici u boji auta- Servo volan- Daljinsko zakljuèavanje- Tonirana stakla- Elektrièni prozori- Radio CD

renault clio 1.5 dci 2007
Cena: 3400 €
Oglas unet: 17.05.2012.

Auto oglasi - Ford Fiesta 1,4 Duratec model 2003 - Klima,ABS,maglenke,alufelne,radio-CD, metalik,5 vrata,servisna,prva boja, 2 kljuca.

Ford Fiesta 1,4 Duratec model 2003
Cena: 2950 €
Oglas unet: 16.05.2012.

Auto oglasi - Fiat Doblo 1.3 multi jet 2008 - Sigurnost
- Airbag za vozaèa- Airbag za suvozaèa- ABS- ESP- ASR- Kodiran kljuè- Blokada motora
Oprema
- Servo volan- Tonirana stakla- Radio CD
Stanje vozila
- Garancija- Servisna knjiga

Fiat Doblo 1.3 multi jet 2008
Cena: 5200 €
Oglas unet: 12.05.2012.

Arhiva tagova | "ZOBS"

Tagovi: , , , , ,

Zakon o bezbednosti saobraćaja – Saobraćaj


II SAOBRACAJ

Član 6.

Vozac vozila na motorni pogon kad se ukljucuje u saobracaj iz dvorišta, garaže ili druge površine, ako mu je vidik zaklonjen drugim vozilom, objektom ili predmetom ili mu je vidljivost znatno smanjena zbog vremenskih ili drugih prilika, dužan je da na mestu gde se ukljucuje postavi lice koje ce omoguciti izlazak vozila na put.
Član 7.

Pri ukljucivanju u saobracaj sa zemljanog puta kao i sa površina na kojima se ne vrši saobracaj, vozac ne sme na tockovima vozila iznositi blato na put sa savremenim kolovozom.
Član 8.

Vozac ne sme da vrši polukružno okretanje vozila na mestima gde je nedovoljna vidljivost (prevoji, krivine, i dr.).
Član 9.

Vozac ne sme kretanjem vozila unazad da ulazi u nepreglednu raskrsnicu, da se krece preko prelaza puta preko železnicke pruge u nivou, niti da vozi na prevojima i u krivinama gde je preglednost nedovoljna.
Član 10.

Vozac koji vozilo na motorni pogon ostavlja na putu, dužan je da preduzme sve potrebne mere radi sprecavanja neovlašcenih lica da vozilo stave u pokret, a narocito:
1. da prekine rad motora i uzme sa sobom kljuc za stavljanje motora u pokret,
2. da na vozilu za koje je propisano da mora imati uredaj za obezbedenje vozila od krade postavi ovaj uredaj u položaj kojim se sprecava pokretanje vozila,
3. da zatvori sve prozore na kabini i karoseriji,
4. da zakljuca brave na svih vratima vozila i kljuceve uzme sa sobom.
Član 11.

Radi sprecavanja da vozilo na motorni pogon samo krene sa mesta na kome je ostavljeno, vozac je dužan da preduzme sledece mere:
1. da stavi rucicu menjaca u odgovarajuci stepen prenosa i po potrebi pritegne parkirnu kocnicu
2. ako je vozilo ostavljeno na putu sa uzdužnim nagibom, da okrene prednje tockove prema ivicnjaku trotoara ili kolovoza – ako se vozilo ostavlja na nizbrdici, odnosno da okrene prednje tockove prema sredini kolovoza – ako se vozilo ostavlja na uzbrdici.
3. da stavi klinaste podmetace pod odgovarajuce tockove vozila ako je na putu sa uzdužnim nagibom ostavljeno vozilo koje po propisima mora imati takve podmetace.
3. Prevoz lica i tereta motornim i prikljucnim vozilima
Član 12.

Na motornom i prikljucnom vozilu mogu se, u saobracaju na putu, prevoziti lica samo u onom broju koji je oznacen u saobracajnoj dozvoli za to vozilo.
Član 13.

Prikljucno vozilo u kome se prevoze putnici može biti pridodato samo autobusima u lokalnom prevozu.
Član 14.

Autobusima i trolejbusima, kojima se vrši javni prevoz kao i autobusima kojima se vrši prevoz lica za sopstvene potrebe, može se prevoziti onoliko lica koliko ima ugradenih sedišta i odredenih mesta za stajanje. Broj mesta za stajanje utvrduje se na osnovu fabricke dokumentacije o dozvoljenom opterecenju vozila i upisuje se u saobracajnu dozvolu. U autobusu i trolejbusu u kome su predvidena mesta za stajanje moraju biti ugradeni držaci. Obaveštenje o broju sedišta i mesta za stajanje mora biti istaknuto na vidnom mestu u vozilu.
Član 15.

Autobusi i trolejbusi koji pored ugradenih sedišta imaju i odredena mesta za stajanje, ne smeju da se na putu krecu brzinom vecom od 50 km na cas.
Član 16.

U autobusima i trolejbusima kojima se vrši javni prevoz zabranjeno je pušenje.
Član 17.

Na teretnim motornim vozilima, u prostoru odredenom za smeštaj tereta, mogu se prevoziti najviše pet lica koja rade na utovaru ili istovaru tereta. Lica iz stava 1. ovog clana ne smeju u vozilu stajati niti sedeti na stranicama karoserije, na nestabilnom teretu ili na teretu koji prelazi visinu tovarnog sanduka. Na teretnom motornom vozilu koje nema stranice na karoseriji u prostoru za smeštaj tereta i na teretnom vozilu sa automatskim istovarivacem ne smeju se prevoziti lica.
Član 18.

Na teretnom motornom vozilu u prostoru odredenom za smeštaj tereta izuzetno se mogu prevoziti radnici od mesta stanovanja do mesta rada i obratno, kao i sa jednog mesta rada na drugo (u daljem tekstu: skupni prevoz), pod uslovom da vozilo ima: sedišta pricvršcena za pod karoserije, stranice na karoseriji visoke najmanje 120 cm, cvrst spoljni naslon visok najmanje 120 cm na zadnjim sedištima, kao i na sedištima duž ivice karoserije ako su njene stranice niže od 120 cm nosac cerade i ceradu sa dva otvora za ventilaciju i stepenice za ulazak i izlazak lica koja se prevoze. Ukupna težina lica koja se prevoze u teretnom motornom vozilu u prostoru za smeštaj tereta ne sme da prede 70% nosivosti vozila i za svako lice koje se prevozi mora da bude obezbedeno sedište širine najmanje 45 cm. U slucaju evakuacije ili pružanja pomoci u elementarnim ili drugim nepogodama, teretnim motornim vozilom može se vršiti skupni prevoz lica iako nisu ispunjeni uslovi iz st. 1. i 2. ovog clana.
Član 19.

Teretno motorno vozilo kojim se vrši skupni prevoz, ne sme se kretati brzinom vecom od 50 km na cas.
Član 20.

Ako se teretnim motornim vozilom prevozi stoka, u prostoru za smeštaj tereta ne smeju se prevoziti lica.
Član 21.

U teretnim motornim vozilima u prostoru za smeštaj tereta ne smeju se skupno prevoziti lica mlada od 14 godina, a pojedinacno smeju samo uz pratnju punoletnog lica.
Član 22.

U zatvorenom prostoru motornog ili prikljucnog vozila koji se ne može iznutra otvoriti, ne smeju se prevoziti lica osim u vozilima organa unutrašnjih poslova, organa pravosuda i oružanih snaga Socijalisticke Federativne Republike Jugoslavije.
Član 23.

Teretnim motornim vozilom kojim se vrši skupni prevoz, može upravljati samo vozac koji je najmanje tri godine upravljao vozilom one kategorije kojoj pripada vozilo kojim se vrši prevoz lica.
Član 24.

Zabranjen je prevoz lica na spoljnim delovima motornog i prikljucnog vozila, sem lica koja poslove svog radnog mesta vrše u vezi sa namenom tog vozila (vatrogasno vozilo, vozilo gradske cistoce, vozilo elektrodistribucije i sl.).
Član 25. podvuci Zakon o bezbednosti saobraćaja   Saobraćaj

Na prikljucnom vozilu, koje vuce teretno motorno vozilo, zabranjen je prevoz lica.
Član 26.

Na traktoru je zabranjen prevoz lica, osim na sedištima ako su ugradena pored sedišta vozaca. U prikljucnom vozilu koje vuce traktor može se vršiti prevoz lica koja obavljaju utovar ili istovar tereta ili radi obavljanja poljoprivrednih radova. Prevoz lica u prikljucnom vozilu koje vuce traktor može se vršiti samo ako traktor vuce jedno prikljucno vozilo. U prikljucnom vozilu sa automatskim istovarivacem koje vuce traktor mogu se prevoziti lica, samo kad je taj uredaj iskljucen. Traktor koji vuce prikljucno vozilo kojim se vrši prevoz lica ne sme se kretati brzinom vecom od 25 km na cas.
Član 27.

U prikljucnom vozilu koje vuce traktor može se prevoziti najviše pet lica. Za vreme prevoza, lica moraju sedeti na podu tovarnog sanduka ili na tovaru ako tovar ne prelazi visinu tovarnog sanduka i ne smeju uskakati i iskakati dok je vozilo u pokretu, niti se nalaziti na spoljnim delovima vozila ili na prikljucnim orudima koja vuce traktor.
Član 28.

Skupni prevoz prikljucnim vozilom koje vuce traktor izuzetno se može vršiti samo radi obavljanja poljoprivrednih radova, i to od mesta stanovanja do mesta rada i obratno, odnosno sa jednog mesta rada na drugo, kao i u slucajevima evakuacije ili pružanja pomoci u elementarnim nepogodama, odnosno u saobracajnim nezgodama i udesima ili drugim nesrecama.
Član 29.

Traktorom koji vuce prikljucno vozilo u kome se vrši skupni prevoz može upravljati samo vozac koji je najmanje tri godine proveo na upravljanju ovom kategorijom vozila. 5. Saobracaj traktora koji vuku zaprežno vozilo
Član 30.

U saobracaju na putu, osim na magistralnim putevima, traktor može vuci samo jedno zaprežno vozilo koje je posebno preuredeno za traktorsku vucu i registrovano po odredbama clana 132. ovog zakona, i to samo ako se tim vozilom vrši prevoz poljoprivrednih proizvoda ili obavljaju poljoprivredni radovi. Zaprežno vozilo koje vuce traktor mora imati tockove sa pumpanim, sunderastim ili slicnim gumama. Zaprežno vozilo mora biti tako prikljuceno uz traktor da je razdaljina izmedu traktora i zaprežnog vozila uvek ista, da je obezbedena stabilnost oba vozila i da se pri normalnoj upotrebi onemoguci odvajanje prikljucnog vozila od traktora.
Član 31.

Zaprežno vozilo koje vuce traktor, pored propisanih uredaja za zaprežno vozilo, mora u saobracaju na putu imati na zadnjim tockovima ispravne uredaje za zaustavljanje i na radnoj strani dva crvena svetla za oznacavanje vozila i pokazivace pravca propisane za motorna i prikljucna vozila. Ako traktor koji vuce zaprežno vozilo na ravnom putu može da razvije brzinu vecu od 20 km na cas, zaprežno vozilo mora da ima i propisana stop svetla, koja su povezana sa uredajem za zaustavljanje. Ukupna težina zaprežnog vozila koje vuce traktor u saobracaju na putu ne sme preci 3.000 kilograma.
Član 32.

Na zaprežnom vozilu koje vuce traktor može se prevoziti najviše tri lica koja obavljaju utovar ili istovar tereta ili obavljaju poljoprivredne radove. Lica koja se prevoze na zaprežnom vozilu koje vuce traktor ne smeju stajati u vozilu, sedeti na stranicama vozila ili na nestabilnom teretu niti se nalaziti na rudi za vreme kretanja vozila. 6. Saobracaj radnih mašina i motokultivatora
Član 33.

Radna mašina koja se krece snagom sopstvenog motora može u saobracaju na putu imati samo one prikljucke koji služe nameni radne mašine. Ako radna mašina nema svetlosno-signalne uredaje za davanje svetlosnih znakova (stop svetla i pokazivace pravca), vozac odnosno pratilac je dužan da o promeni pravca kretanja vozila blagovremeno daje znak rukom.
Član 34.

Radna mašina u saobracaju na putu mora imati ispravne uredaje za upravljanje i za zaustavljanje. Na radnoj mašini ili prikljucku za vreme vožnje mogu se nalaziti samo vozac i pratilac. Radna mašina koja prekoracuje granice dozvoljenih dimenzija, ukupne težine ili osovinskog opterecenja može se kretati u saobracaju na putu samo uz posebnu dozvolu za vanredni prevoz.
Član 35.

Motokultivator može u saobracaju na putu imati samo one prikljucke koji su za tu svrhu proizvedeni. Ako motokultivator nema svetlosno-signalne uredaje za davanje svetlosnih znakova (stop svetla i pokazivace pravca), vozac je dužan da o promeni pravca kretanja vozila blagovremeno daje znak rukom.
Član 36.

Motokultivator u saobracaju na putu mora imati ispravne uredaje za upravljanje i za zaustavljanje. Na motokultivatoru se za vreme vožnje može nalaziti samo vozac. U prikljucnom vozilu koje vuce motokultivator u saobracaju na putu, dozvoljen je prevoz najviše tri lica, koja rade na utovaru i istovaru tereta ili obavljanju poljoprivrednih radova. Prevoz lica u smislu stava 3. ovog clana može se vršiti samo ako motokultivatorom u saobracaju na putu upravlja lice koje ima važecu dozvolu za vozaca traktora.
Član 37.

Na magistralnim i regionalnim putevima zabranjena je vožnja bicikla deci mladoj od 12 godina. Deca koja su kroz saobracajno vaspitanje u školama i drugim ustanovama za vaspitanje i obrazovanje osposobljena za vožnju bicikla i o tome im je izdata potvrda, mogu, na lokalnim putevima, samostalno upravljati biciklom ako nisu mlada od 9 godina. Biciklom u saobracaju na lokalnim putevima mogu upravljati i deca sa navršenih 7 godina, ako ih prati lice koje je starije od 16 godina.
Član 38.

Biciklom sa motorom u saobracaju ne sme upravljati lice koje nije navršilo 14 godina.
Član 39.

Vozac bicikla ili bicikla sa motorom ako je stariji od 18 godina sme da prevozi samo dete do 7 godina starosti, i to ako na ovakvom vozilu postoji posebno ugradeno sedište ispred vozaca. Vozac motocikla sme da prevozi samo lice starije od 7 godina, ali samo na sedištu namenjenom za prevoz lica i to tako da ovo lice opkoraci vozilo. Vozac motocikla ne sme da prevozi lice koje je pod uticajem alkohola, ili koje ne može sobom da vlada.
Član 40.

Bicikl, bicikl sa motorom i motocikl u saobracaju na putu mogu imati prikolicu sa dva tocka prikljucenu tako da je obezbedena stabilnost vozila. Ova prikolica ne sme biti šira od 0,8 m, i na zadnjoj levoj strani mora imati trouglasti katadiopter.
Član 41.

U prikolicama iz clana 40. ovog zakona, kao i u tovarnom sanduku tricikla, tricikla sa motorom i motocikla na tri tocka ne smeju se prevoziti lica.
Član 42.

Na magistralnim i regionalnim putevima zabranjeno je ucenje vožnje na biciklu i biciklu sa motorom.
Član 43.

Bicikl i bicikl sa motorom, kad se krecu po biciklistickoj stazi, ne smeju se kretati brzinom vecom od 40 km na cas.
Član 44.

Smatra se da vozac upravlja zaprežnim vozilom ako to cini iz vozila ili ako vodi stoku iduci ispred ili pored nje. Vozac zaprežnog vozila dužan je da vodi stoku pri prelasku preko puta rezervisanog za saobracaj motornih vozila i na prelazu puta preko železnicke pruge u nivou bez branika ili polubranika.
Član 45.

Vozac zaprežnog vozila koje se krece iza drugog zaprežnog vozila dužan je da se krece iza tog vozila na dovoljnom odstojanju, a najmanje na odstojanju od 50 metara, da bi se omogucilo preticanje bržih vozila.
Član 46.

Licima koja se prevoze zaprežnim vozilom na putu, zabranjeno je stajati u vozilu, sedeti na stranicama vozila i nalaziti se na rudi za vreme kretanja vozila.
Član 47.

Za zaprežno vozilo koje se krece na putu može biti privezano samo jedno grlo stoke i to sa desne strane zadnjeg dela vozila.
Član 48.

Preko magistralnih i regionalnih puteva stoka se može pregoniti samo na preglednom delu puta, pri cemu se moraju preduzeti potrebne mere da se ne ometa i ne ugrožava bezbednost saobracaja. Prelaženje stoke u stadu ili krdu preko puteva iz stava 1. ovog clana moraju osiguravati najmanje dva gonica koji se postavljaju s jedne i s druge strane prelaza.
Član 49.

Na javnim putevima zabranjeno je hranjenje, zadržavanje i ostavljanje stoke. Na magistralnim i regionalnim putevima zabranjeno je goniti stoku u stadu ili krdu i prikupljati je radi gonjenja na ispašu. Opštinski organ unutrašnjih poslova može, kod sezonske seobe stoke, izuzetno dozvoliti gonjenje stoke u stadu ili krdu na magistralnim i regionalnim putevima i odrediti potrebne mere bezbednosti.
Član 50.

Kad se stoka goni ili vodi javnim putem, gonic stoke dužan je da obezbedi da leva polovina kolovoza bude slobodna za saobracaj. Na javnim putevima gonici su dužni da stoku koja se krece u vecem broju gone u odvojenim grupama da bi se vozilima omogucilo bezbednije preticanje. Kada se stoka goni u stadu ili krdu nocu, na pocetku i na kraju stada, odnosno krda mora se nalaziti po jedan gonic koji je dužan da nosi upaljeno svetlo vidljivo za druge ucesnike u saobracaju koji mu dolaze u susret, odnosno koji se krecu iza njega.
Član 51.

Pešaci, biciklisti i jahaci, ako za njihovo kretanje ne postoje posebno izgradene staze mogu, za svoje kretanje po putu, koristiti najviše jedan metar širine kolovoza, racunajuci od odgovarajuce ivice kolovoza.
Član 52.

Pre stupanja na kolovoz radi obilaženja neke prepreke koja se nalazi na trotoaru pešak je dužan da narocito obrati pažnju na udaljenost i brzinu kretanja vozila koje mu se približava kako bi mogao oceniti da li stupanjem na kolovoz ne ugrožava bezbednost saobracaja.
Član 53.

Kolona pešaka koja se kolovozom krece pod rukovodstvom vodica (organizovana kolona) ne sme biti toliko duga da svojom dužinom onemogucava normalno vršenje saobracaja. Ako se kolovozom krece više organizovanih kolona pešaka odstojanje izmedu pojedinih kolona mora biti najmanje 30 metara. Nocu i u uslovima smanjene vidljivosti kao i u drugim slucajevima kad to zahteva bezbednost saobracaja, pešaci koji se krecu po kolovozu u organizovanoj koloni, osim kad se krecu odobrene povorke i vojne jedinice, dužni su da se krecu u koloni po jedan.
Član 54.

Vucenje vozila na motorni pogon na putu, može da se vrši pomocu užeta, krute veze (rude) i oslanjanjem ili vešanjem vozila o vucno vozilo. Pomocu užeta ne sme da se vuce vozilo na motorni pogon na kome su neispravni uredaji za upravljanje ili uredaji za zaustavljanje, niti teretno motorno vozilo i autobus. Krutom vezom ne sme da se vuce vozilo na motorni pogon koje nema ispravan uredaj za upravljanje niti vozilo na motorni pogon teže od vucnog vozila ako mu je neispravna radna kocnica.
Član 55.

Ako se Vucenje vozila na motorni pogon vrši pomocu užeta ili krute veze, lice koje upravlja vucenim vozilom mora da ima odgovarajucu dozvolu za upravljanje onom kategorijom vozila kojoj pripada vozilo koje se vuce.
Član 56.

Vucenje natovarenog teretnog motornog vozila, odnosno traktora sa prikljucnim vozilom dozvoljeno je samo do prvog mesta pogodnog za pretovar tereta, a izuzetno i do mesta na kome se može otkloniti kvar na vozilu.
Član 57.

Odstojanje izmedu vucnog i vucenog vozila na motorni pogon, ako se vuce užetom mora da iznosi tri do pet metara, a ako se vuce pomocu krute veze može da iznosi i manje od tri metra.
Član 58.

Vozilo na motorni pogon koje na putu vuce drugo neispravno vozilo na motorni pogon ne sme se kretati brzinom vecom od 40 km na cas. Vucenim vozilom zabranjeno je prevoziti lica.
Član 59.

Organizacija udruženog rada koja je zbog izvodenja radova na putu prinudena da organizuje naizmenicno propuštanje vozila iz suprotnih smerova jednom saobracajnom trakom, reguliše ovo propuštanje postavljanjem privremenih uredaja za davanje svetlosnih saobracajnih znakova na krajnjim tackama ovakve deonice puta. Ako je deonica kraca i pregledna citavom svojom dužinom i ako radovi kratko traju, ovo regulisanje mogu vršiti i odredena lica iz organizacije udruženog rada i to naizmenicnim dizanjem, odnosno spuštanjem crvene i zelene zastavice ili postavljanjem crvene ili zelene table okruglog oblika. U slucaju regulisanja saobracaja pomocu crvene i zelene zastavice odnosno crvene i zelene table, prolaz imaju ona vozila koja nailaze iz smera gde je podignuta zelena zastavica, odnosno postavljena zelena tabla.
Član 60.

Za probne vožnje pri kojima se radi ispitivanja svojstva proizvedenih ili prepravljenih vozila na motorni pogon, mora odstupati od pojedinih odredaba propisa o bezbednosti saobracaja na putevima, potrebno je posebno odobrenje.
Član 61.

Odobrenje iz clana 60. ovog zakona izdaje opštinski organ unutrašnjih poslova. Odobrenje za probne vožnje, koje se vrše na teritoriji dva ili više opštinskih organa unutrašnjih poslova, kao i na putevima na kojima kontrolu i regulisanje saobracaja vrše posebne jedinice saobracajne milicije, izdaje Republicki sekretarijat za unutrašnje poslove. Ako bi se probnom vožnjom mogli oštetiti put ili putni objekti, odobrenje za probnu vožnju izdaje se u saglasnosti sa nadležnim organom, odnosno organizacijom koja upravlja putem na kome se vrši probna vožnja.
Član 62.

Zahtev za izdavanje odobrenja za probnu vožnju treba da sadrži: vrstu i tip vozila, svrhu probe, ime i prezime vozaca i broj njegove vozacke dozvole, podatke o licima koja ce se za vreme vožnje nalaziti u vozilu, naziv puta i relaciju na kojoj se probna vožnja vrši, vreme izvodenja, naznacenje odredaba iz propisa o bezbednosti saobracaja od kojih ce se odstupiti i posebne mere bezbednosti koje je organizator probne vožnje dužan o svom trošku preduzeti za vreme vožnje.
Član 63.

Vozilo na motorni pogon kojim se vrši probna vožnja, pored registarskih odnosno probnih tablica, mora biti na prednjem i zadnjem delu posebno obeleženo natpisom “PROBNA VOŽNJA”.
Član 64.

Za održavanje sportskih i drugih priredaba na putu potrebno je posebno odobrenje. Odobrenje iz stava 1. ovog clana izdaje organ unutrašnjih poslova, shodno odredbama clana 61. ovog zakona.
Član 65.

Zahtev za izdavanje odobrenja mora biti podnet nadležnom organu najmanje 15 dana pre dana pocetka održavanja priredbe. Zahtev treba da sadrži: naziv organizatora, put i relaciju na kojoj ce se priredba održati, vreme održavanja i mere koje organizator predvida da preduzme za obezbedenje ucesnika i gledalaca priredbe. Uz zahtev se mora priložiti program priredbe i pravila takmicenja.
Član 66.

Ako se sportska priredba na kojoj se motorna vozila takmice u brzini održava na putu na kome se za vreme priredbe iskljucuje saobracaj (trke na zatvorenoj stazi), zahtevu za izdavanje odobrenja za održavanje takve priredbe mora se priložiti saglasnost organa ili organizacije koja se stara o održavanju puta na kome se priredba održava.
Član 67.

Zahtev za izdavanje odobrenja za održavanje sportskih i drugih priredaba na putu odbice se ukoliko nije blagovremeno podnet ili ako se utvrdi da organizator ne može obezbediti potreban red i sprovesti odgovarajuce mere za obezbedenje ucesnika i gledalaca priredbe, kao i ako bi se obustavom saobracaja na važnim saobracajnim pravcima u vecom meri ometao ili ugrožavao saobracaj na putu. U odobrenju za održavanje priredbe na putu nadležni organ unutrašnjih poslova narocito ce naglasiti mere bezbednosti koje je organizator priredbe dužan da preduzme kao i nacin na koji je organizator dužan da obavesti javnost o merama ogranicenja saobracaja i drugim merama koje ce preduzeti povodom održavanja priredbe.
Član 68.

Takmicare koji ucestvuju na priredbi mogu pratiti samo vozila obeležena posebnom oznakom koju odreduje organizator priredbe. Primerak ove oznake organizator dostavlja organu nadležnom za izdavanje odobrenja i svim organima unutrašnjih poslova opština preko cijih teritorija prolaze putevi na kojima se priredba održava, najdocnije pet dana pre pocetka priredbe.
Član 69.

Organizator je dužan da odmah, a najkasnije u roku od 24 casa posle održavanja priredbe ukloni sa puta sve znakove upozorenja, obaveštenja i druge oznake, uredaje i predmete koji su bili postavljeni u vezi sa održavanjem priredbe.
Član 70.

Ako utvrdi da organizator nije preduzeo mere bezbednosti navedene u odobrenju, organ unutrašnjih poslova koji je izdao odobrenje za održavanje priredbe može odobrenje povuci i priredbu zabraniti. Radnik organa unutrašnjih poslova koji je odreden da se stara o bezbednosti saobracaja na priredbi može narediti da se priredba koja je u toku prekine, ako ustanovi da organizator nije preduzeo mere navedene u odobrenju ili ako to zahtevaju drugi razlozi bezbednosti.

Postavljeno u Korisni savetiKomentara (0)

Tagovi: , , , , ,

Zakon o bezbednosti saobraćaja – Uvodne odredbe


I. UVODNE ODREDBE

Član 1.

Mere bezbednosti i druge mere u vezi sa bezbednošću i unapređenjem saobraćaja na putevima sprovode se po odredbama Zakona o osnovama bezbednosti saobraćaja na putevima, po odredbama ovog zakona i po propisima na osnovu ovih zakona.
Član 2.

Ograničenje saobraćaja za određene kategorije vozila, u određeno vreme ili na određenom putu, opšte ograničenje brzine kretanja motornih vozila, kao i druge zabrane, obaveze i ograničenja moraju biti saopštena učesnicima u saobraćaju propisanim saobraćajnim znakom.
Na delu magistralnog i regionalnog puta koji prolazi kroz naseljena mesta može se zabrinuti saobraćaj motornim vozilima samo ako postoji drugi odgovarajući deo puta na kome se može normalno odvijati saobraćaj tih vozila.
Član 3.

Organi unutrašnjih poslova prate stanje bezbednosti saobraćaja na putevima, vrše kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima i nadzor nad sprovođenjem propisa i preduzimaju druge mere koje se odnose na bezbednost saobraćaja na putevima.
U vršenju poslova iz stava 1. ovog člana, organi unutrašnjih poslova, u okviru svog delokruga, preduzimaju i predlažu mere kojima se omogućuje uspešno ostvarivanje prava i interesa organizacija udruženog rada, drugih organizacija i građana u oblasti saobraćaja na putevima, sarađuju sa organima društveno-političkih zajednica, stručnim organizacijama u oblasti saobraćaja, udruženjima građana i građanima i prihvataju njihovu inicijativu za rešavanje pitanja bezbednosti saobraćaja na putevima.
Član 4.

Kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima, kao i kontrolu nad vozačima i vozilima na putevima vrše radnici milicije.
Radnici milicije dužni su da učesnicima u saobraćaju pružaju odgovarajuću pomoć.
U reonima vojnih objekata, na obuci i pri vršenju saobraćaja vojnih jedinica i vozila na putevima, regulisanje saobraćaja izuzetno mogu da vrše i vojna lica koja odrede nadležni vojni organi, u obimu kojim se osigurava bezbednost ostalih učesnika u saobraćaju.
Član 5.

Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju ova značenja:
1. “motokultivator” je vozilo na motorni pogon koje ima samo jednu osovinu i najviše 16 KS, konstruisano da vuče, potiskuje ili nosi izmenjiva oruđa za razne privredne radove, odnosno da služi za pogon takvih oruđa ili za vuču priključnog vozila;
2. “radna mašina” je svako vozilo na motorni pogon, osim motornih vozila, traktora, motokultivatora i bicikala sa motorom, koje je prvenstveno namenjeno za vršenje određenih radova sopstvenim uređajima i opremom, i koje po konstrukcionim osobinama ne može da razvije brzinu kretanja veću od 30 km na čas (kombajn, valjak, grejder, finišer, kopač rovova i dr.).

Postavljeno u Korisni savetiKomentara (0)